Mikroelement “cink” prijeko je potreban ljudskom organizmu. Njegovo biološko značenje mnogo je složenije nego značenje drugih mikroelemenata. Deficit cinka prvi put je ustanovljen 1961. g. u mladih ljudi u Iranu, kada je primijećeno da imaju povećanu glavu, da su niskoga rasta i smanjene seksualnosti. Dokazano je da su sve te negativne pojave bile posljedica nedostatka elementa cinka u prehrani i loše apsorpcije cinka iz hrane.

Funkcije cinka:

• Cink sudjeluje u procesima enzimogeneze i i ima vrlo važnu ulogu u aktiviranju fermenata. Više od 200 vrsta fermenata u ljudskom organizmu ovisi o prisutnosti cinka. Cink ima ulogu katalizatora, aktivira ferment, regulira njegovu strukturu i neposredno sudjeluje u procesu stvaranja nukleinske kiseline i proteina. Sudjeluje u procesu dijeljenja stanica, njihova rasta i regeneracije.
• U ljudskom organizmu cink ima ogromnu ulogu u stvaranju hormona. Za adolescente u razdoblju rasta je od osobito važnog značaja i najvažniji je element u prehrani. Znanstvena su istraživanja pokazala da cink djeluje neposredno na stvaranje kolagenog tkiva i kostura. Dodatak cinka kod njegova manjka ubrzat će rast i razvoj adolescenta. Kliničko promatranje pokazalo je da je kod djece zbog deficita cinka bio usporen rast i razvoj, a kada se doda cink, uočen je pozitivan medicinski rezultat s poboljšanim efektom.
• Cink ima važan značaj u normalnom funkcioniranju spolnih organa i održavanju seksualne sposobnosti na normalnoj razini. U organizmu muškarca cink je najkoncentriraniji u testisu i prostati. Kao mikroelement cink je najzastupljeniji u spermi. Zato manjak cinka u mladih supružnika može izazvati neplodnost. Prema podacima medicinskih organizacija u Iranu, ustanovljeno je da deficit cinka u školske djece zaustavlja proces spolnoga sazrijevanja i smanjuje funkcionalnu aktivnost spolnih žlijezda.
• Cink je također važan element za održavanje i poboljšanje vida. Sadržaj cinka u ljudskim očima prilično je velik i može dostići 21,86 mg mol/g. U mrežnici oka ima puno cinka.  Nedostatak cinka može izazvati pogoršanje vida i smanjenu adaptaciju u tami. U svakodnevnom životu treba obratiti posebnu pozornost na uzimanje i apsorpciju kalcija i cinka. To je vrlo važno za ljudsko zdravlje i preventivu za kratkovidnost.
• Cink utječe na osjećaj okusa i na tek. Elementi okusa nalaze se u slini i strukturna su tvar epitelnih stanica sluznice usne šupljine.
• Zbog deficita cinka nastaje hiperplazija (prejako razvijanje) i keratizacija (orožnjavanje) epitelnih stanica sluznice usne šupljine. Kao posljedica toga onečišćuju se otvori receptora okusa na jeziku i hrana se ne može okusiti.Čovjek gubi osjećaj okusa i, shodno tome i tek.

U znanstvenim radovima, koji se javljaju zadnjih godina, dokazuje se da cink može povećati imunitet i usporiti proces starenja. Dr. Norris dokazuje šest načina djelovanja cinka na imunitet:

• regulira funkciju fermenata koji sadrže metale;
• neophodan je za sintezu DNA, RNA i bjelančevina;
• regulira međusobne reakcije između stanica recipijenata i stanica koje se dijele, a također između stanica recipijenata i meta-stanica;
• prijeko je potreban za reguliranje transmisijske funkcije opni koje ovise o kalciju;
• neophodan je za bjelančevine funkcionalnih struktura, kao primjerice za bjelančevinu mikrokanala;
• manjak cinka loše djeluje na limfne stanice, jer izaziva pukotine.

Općenito se može reći da svi ti čimbenici koji utječu na proces razmnožavanja stanica, na sintezu bjelančevina, aktiviranje recipijenta, na aktivnost i kretanje stanica, utječu i na imunitet.

Klinička ispitivanja u Kini u provinciji Czeczian i rezultati istraživanja Instituta za gerontologiju pokazala su da se u vrlo starih osoba, koje su uzimale preparate s cinkom, imunitet značajno povećao.

U organizmu zdravog čovjeka cinka ima oko 0,003% (1,4 do 2,3 g).
Prosječno treba uzimati dnevno 10 do 20 mg cinka. Trudnica treba svakodnevno uzimati 30 mg cinka, dok je djetetu u razdoblju razvoja neophodno 10 mg cinka svakodnevno, a adolescentu 3,5 mg cinka. U ljudskom organizmu cinka ima u koži, kosi, krvi, kostima, noktima, jetri, bubrezima, gušterači, mišićima i drugim unutarnjim organima.

Mikroelement cink je neophodan i široko prisutan u ljudskom organizmu.
Izvori cinka također su mnogobrojni. Nalazi se u suhom mesu životinja, jetri, jajima, ribi, a najviše ga ima oštriga. U tkivu oštrige cinka ima i više od 1000 mg/kg.

Obično je koeficijent apsorpcije cinka, koji se nalazi u mesnim proizvodima, veći nego koeficijent apsorpcije cinka iz hrane biljnog podrijetla.

Cinka ima dosta u sjemenju sezama, oraščićima cedra i drugim vrstama sjemenja. Sjemenje žitarica ima mnogo više cinka nego rafinirani prehrambeni proizvodi. Međutim, prekomjerna količina kiselih soli biljnoga podrijetla i biljna kiselina u ljudskom organizmu, nakon spajanja s cinkom postaju zapreka za apsorpciju cinka u tankom crijevu.

Nije zato čudno što se u zemljama u kojima su prehrambeni proizvodi pretežno biljnoga podrijetla, javlja deficit cinka. Bilo bi idealno educirati stanovništvo na uporabu mesnih proizvoda bogatih cinkom. Međutim, to je ograničeno zbog niskih prihoda stanovništva i vjekovnih navika u prehrani, pa bi stoga bilo najjednostavnije i najekonomičnije koristiti prehrambene dodatke s cinkom i na taj način nadoknaditi manjak cinka u prehrani.

Tiens cink pomaže  u poboljšanju fiziološkog stanja organizma.